"Eco tours" Kolašin

 

Dohiku Barbless hooks

 

 

 

 

Ćehotina

Rijeka Ćehotina (Ćotina)

 

 

Ćehotina ili Ćotina (kako je često Pljevljaci nazivaju) je planinska, salmonidna rijeka. Brza, ali i nekad zna da uspori, tol'ko da ponekad podsjeti na ravničarsku rijeku. Zna da “podivlja”, s proljeća, i da nosi sve pred sobom, ali ipak spada u red pitomih planinskih rijeka.

 

29fvzpl

 

Ćehotina (Ćotina) je glavna vodna arterija Pljevaljskog kraja. Dužine je oko 130 km, od tog 93 km na teritoriji Crne Gore, i to skoro čitav taj dio pripada pljevaljskoj opštini. Izvorište joj je ispod planine Stožer, na visini od 1200 mnv, a njeno ušće je na visini od 385 mnv, što znači da joj je visinska razlika između izvora i ušća 815 m. Tok joj je usmjeren prema sjeverozapadu dajući vodu Drini, kod Foče.

 

10446348_10203898134521352_4204850238290477611_n

 

Ćehotina (Ćotina), tek od mjesta Vrulja počinje da liči na pravu rijeku. Tu, u Vruljanskom polju, pridružuje joj se rijeka Otoka, i od tog mjesta Ćehotina (Ćotina) počinje da teče kao prava rijeka, jer Otoka nikada ne presušuje, a Ćehotina vrlo često. Od ovog ušća počinju da se javljaju riblje vrste: pastrmka potočara i klen (iako nije za njega karakteristično da se pojavljuje u gornjim tokovima rijeka, ali zbog blizine akumulacije on je ovde domaći). Par kilometara nizvodno, Ćehotini se pridružuje skokovita i kaskadna, vrlo lijepa,  Kozička rijeka. Odatle, već osnažena

 

10461743_10205279034442987_6672000548338801554_n

 

Kozičkom rijekom, Ćehotina teče jednim vrlo lijepim kanjonom Krakalice, u kome sve odiše netaknutom prirodom i divljinom. Taj dio je od 2008. godine proglašen za fly fishing revir, a prostire se od ušća Kozičke rijeke do početka vještačke akumulacije Otilovići. Taj revir je zadnje dvije godine bio pod zabranom i poribljavan je sa autohtonom pastrmkom i lipljenom, koji je izlovljavan iz ćehotinskih donjih tokova i ubacivan u revir. U tom dijelu se planira i krčenje staza i izgradnja ribarske kućice. U kanjonu revira Krakalice, Ćehotina prima još jednu saputnicu, rijeku Maočnicu, nekada čuvenu po krupnim mladicama koje su se mrijestile u njoj. Maočnica protiče kroz čuveno Maočko polje, koje je čitavo pod ugljem i čija je sudbina vrlo izvjestna…da postane novi rudnički kop. Od Maočnice nizvodno oko 5 km dolazi se do mjesta Zemunac, gdje se nalazi i most i odakle počinju Ćotinski brzaci da se smiruju, počinje akumulacija Otilovići. Akumulacija Otilovići je nastala iz potreba pljevaljske termoelektrane, ali voda iz ovog jezera se koristi i za vodosnadbjevanje grada. Jezero je nastalo potapanjem jednog od najljepših terena na rijeci Ćehotini. Nalazi se na 5 km uzvodno Ćehotinom od Pljevalja. Dugo je oko 11 km. Iako vještačko, uspjelo je da se uklopi u ambijent, ima dosta vijadukta i krivina, što je vrlo zanimljiva pojava u  prirodi.

 

10926374_10206075115664520_7785460841358465180_n

 

Od ribljeg fonda su zastupljene: najviše klen, mladica (ima čak primjeraka i oko 30 kg), pastrmke potočare i kalifornijske, krkuša, nerast. Na jezeru su lovljene i krupne potočare (oko 6-7 kg) i mladice preko 20 kg. Na početku formiranja jezera, bilo je i dosta lipljena, ali sa promjenom dna korita i lipljen je nestao. Jezero je pogodno za ribolov, kupanje, vožnju čamcem i turističko razgledanje, pošto se nalazi u velelepnom kanjonu iznad koga se nalazi i stari manastir Dubočica, koji je prilikom formiranja jezera prenešen na visočiju kotu, iznad samog kanjona jezera. Na jezeru je izgrađena ribolovačka staza i ribolovački dom, gdje se svake godine organizuje takmičenje u ribolovu na plovak. Ispod Otilovićke brane Ćehotina dalje nastavlja svoj prirodni put, dosta žustrija, razljućenija i hladnija. Opet teče kroz velelepni kanjon, a onda nailazi na pitomiji dio, selo Rabitlje,  gdje usporava i pravi dosta prostranih tišina. U Rabitlju Ćehotina je stjecište kupača, ali i ribolovaca. Tu se u nešto znatnijoj mjeri javlja lipljen. Odmah, posle Rabitlja, Ćehotina opet divlja kroz okomiti kanjon, čineći pregršt lijepih pejzaža i krajolika, kakvih “u snu rijetko ko sanja”.

 

acbhv8_1

 

Nažalost, ljudi joj nisu dali potpunu slobodu i pri kraju kanjona opet su je pregradili, ukrotili je. Naime, 2008. Godine, na Ćehotini niče još jedna akumulacija, sada zbog potreba rudnika uglja. Podizanjem neprotočne brane, podigli su joj nivo do kote tunela kroz koji ona sada protiče. Na izlasku tunela čeka je vještačko korito, kanalisano i duboko. Ali, Ćotina mora dalje. Na kraju tog neprirodnog korita Ćotinu dočekuje brdo Pliješ, pa su i tu ljudi pritekli u “pomoć”…prokopali su još jedan tunel. Naviknuta na izmještanja, Ćotina se provlači kroz brdo Pliješ, i na izlasku se stropoštava u vidu vodopada. I tu je dočekuje vještačko korito. Sada je već u gradu Pljevljima, i tu se ona mnogo ne pita. Tu joj se pridružuje i njena desna gradska drugarica, u pjesmama opjevana, rijeka Breznica. Od tog ušća pa do ušća sa nekada radioaktivnom Vezišnicom, Ćehotina protiče kroz Ševarsko pitomo polje, kuda će uskoro da se izvrši njena regulacija korita. Od ušća lijeve pritoke Vezišnice, Ćotina nastavlja da teče kanjonskim dijelom. Uzgred joj se priključuje i desna pritoka Jugoštica. Na izlasku iz kanjona nailazi na Brveničko polje, gdje se nanovo umiruje i tu joj se uključuje desna pritoka, Gotovuška rijeka. Nizvodno, nekih 6-7 km Ćehotinu pojačava rijeka Voloder, najduža i najveća njena pritoka.

 

 

wcdb7n_1

 

Voloder je čitavim tokom nezagađen i predstavlja prirodno mrjestilište za pastrmku i mladicu, a nekada se i škobalj u velikim količinama mrijestio u Voloderu, dok nije organizovano njegovo masovno izlovljavanje prilikom izlaska u ovu rijeku, zbog navodnog štetnog dejstva škobalja na ikru salmonidnih vrsta. Od ušća Volodera, Ćotina postaje znatno bogatija ribljim vrstama. Pojavljuje se ponovo i lipljen, zatim mladica i škobalj, kao i pastrmka koje ima i u dijelu toka do grada. Od Volodera nizvodno oko 4 km, u mjestu Gornji Gradac, u Ćotinu se uliva i rijeka Vrelo. Zatim, Ćotina prolazi kroz nekadašnje rudarsko naselje Gradac, gdje se nalazi i jalovište olova i cinka, tik uz obalu rijeke. Kod Gradca Ćehotina se pojačava sa još jednom desnom pritokom, rijekom Kamenicom, a zatim prolazi kroz treći tunel, i možda je i zbog ovih tunela Ćehotina jedinstvena u svijetu (protiče kroz tri tunela). Nizvodno od ovog tunela Ćotina postaje ponovo slobodna rijeka, sa svojim prirodnim brzacima i tišacima, i raj za ribolovce.

 

10425402_10205094648793461_6041266811256695530_n

 

Probijajući se kroz prelijepe ambijente, skovane od kanjonskih litica prekrivenih gustom vegetacijom, koja se spušta do same rijeke, Ćotina hrli u zagrljaj Drini. Ali prije toga, u kanjonu se smjenjuju divljine i pitomine, kanjoni i luke, tišaci i brzaci u kojima gospodare mladica, pastrmka i lipljen. Pored ovih ribljih predstavnika tu su još klen, škobalj i krkuša. Ćotina dalje prolazi kroz mjesta: Badovine, Mala Ćotina, Prošće, Jelice, Tatarovine, Vikoč. Badovine su mjesto gdje Ćotina nailazi na livade i mjesta gdje su nekada bile vodenice na okolnim potocima (badnji, odakle i potiče naziv Badovine). U mjestu Mala Ćotina, rijeka postaje divlja, probija se kroz uske klance, i zbog njenog uskog korita na tom dijelu dobila je ime Mala Ćotina. U Prošću Ćehotinu dočekuje još jedna prostrana luka i viseći most. Zatim, nastavlja prema Jelicama, najljepšem donjem dijelu rijeke.

 

10801528_10205143211127489_4989403573401787016_n

 

U Jelicama se smjenjuju prelijepi tereni za ribolov, fly fishing i odmor za oči. Tu se nalazi i nekoliko pritoka Ćehotine, koje se preko slapova i vodopada ukrštaju sa njom, kao i pustolovni žičani most. U Jelicama se nalazi i atraktivno vrelo, zvano Badanj, jer u obliku vodeničkog badnja izbija sa desne strane Ćehotine, iz njenog korita. Badanj prilično dopunjuje Ćotinu i znatno bistri njenu “vječno“ sjerkastu boju.       Iz Jelica, Ćotina ide dalje prema lijepom kanjonu, sazdanom od prirodnih skulptura crvenkastih stijena, pa po tome taj kanjon i dobija naziv Crvene stijene. Na izlasku iz Crvenih stijena, u Ćehotinu se uliva lijeva pritoka Šklopotnica, i od toga mjesta njena lijeva strana prelazi na teritoriju BiH.

 

308xj82_1

 

Ćehotina desnom stranom pripada Crnoj Gori još narednih 10-ak km nizvodno, gdje Ćotina prolazi kroz mjesto Tatarovine, gdje se nalazi velika luka na koju se može doći i sa automobilom. Tu, sa desne strane u Ćotinu utiče još jedna manja pritoka, a Ćehotina tu i “hvata” veliku krivinu, najveću na njenom toku, a kasnije protiče kroz neprohodan kanjon do sledeće luke u Milovcima, gdje se uliva desna pritoka Kržava. Od Kržave pa do mjesta Vikoč, desna strana Ćotine je crnogorska, a od Vikoča obje strane pripadaju Bosni. Tu se završava priča o pljevaljskoj neuništivoj rijeci, a nastavlja se priča o Fočanskoj ljepotici, koja se u Foči sudara sa rijekom Drinom…a od tog mjesta počinje pjesma: “…Dvije su se vode zavadile, Ćehotina i studena Drina…”. Po svojoj specifičnosti i borbi za opstanak, rijeci Ćehotini nema slične rijeke. Njena sposobnost samoprečišćavanja, usled bogate vegetacije koja se spušta do same rijeke i zbog dugih tišaka koji u velikoj mjeri selektuju mulj i prljavštinu, čineći tako prirodne taložnike, svrstava Ćotinu u red rijeka sa velikom sposobnošću samoopstanka, uprkos ljudskoj nemarnošću i sebičnošću. Nekada, poznata u Evropi kao najveće prirodno i najpogodnije mrjestilište salmonidnih vrsta riba, bila je došla na granicu samoodrživosti. Uspjela je da se odbrani od silnih zagađivača (termoelektrana, rudnik uglja, drvoprerada, komunalni otpad, krivolov i uništavanje živog svijeta rijeke) i zato zaslužuje pažnju i poštovanje, a mlađim generacijama nek je na nauk kako su njihovi predhodnici jednu takvu rijeku pokušali da unište. Ćehotina (Ćotina) je danas opet Rijeka sa velikim R, koja počinje da bude ono što je nekada bila, riblja populacija se uveliko obnovila, i danas je opet u brzacima lipljen, koga vreba mladica, a potočare na sigurnom posmatraju ispod korjenja drveća.

 

Zbog svega toga, ovaj stih posvetih Ćotini:

 

Ukrotiše je i pregradiše,

Oduzeše joj tijelo,…

Al' njenu dušu ne mogu joj uzeti…

Njena duša i dalje će da teče.”

 

 

 

Eto to je, upravo, Rijeka Ćehotina !

 

 

 

 

Autor i photo

Vaso Knežević

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Restoran "Most"

Mystic Fly Rods

Prodaja rib. opreme

Hemingway's

Lakes Views